petak, 12. travnja 2013.

Buje





Etnografski muzej Buje podignut je nad uličnim prolazom, odnosno «drugim» gradskim vratima koja su bila dio zadnjeg obrambenog zida iz XVII. st. Prikuplja rukotvorine pučke materijalne kulture s područja Bujštine. Na četiri kata muzeja rekonstruirana je stara istarska kuća sa radnim prostorima: kuhinjom, spavaćom sobom sa tkalačkim stanom te prostori za poljoprivredu i obrt.  
  
  

ponedjeljak, 4. ožujka 2013.

Buje

Kultura 

U gradu se nalaze kino, gradska knjižnica. Grad ima dvije velike crkve: Marije Milosrdnice i Sv. Servola, u starom dijelu grada.

Sport

U Gradu Bujama djeluju nogometni i boćarski klubovi, rukometni, teniski, odbojkaški, šahovski, kickboxing i karate klub, te sportsko ribolovno društvo.

Konzulati

Flag of Italy.svg Italija

Bilješke

  1.  Sveci kroz crkvenu godinu, Mala enciklopedija, Zagreb, 2009.
Historija




Buje je postojalo kao rimsko naselje pod nazivom Bullea. Dugo vremena je bilo pod vlašću akvilejskih patrijarha, da bi 1412. godine bilo predano pod vlast Mlečana.

Godine 1797. dolazi pod vlast Austrije, a od 1805. do 1813. je bio pod Francuskom. Iste je godine ponovno došao pod Austriju, kasnije Austro-Ugarsku sve dok ga po završetku prvog svjetskog rata nije okupirala Italija.

Na kraju drugog svjetskog rata su ga osvojili partizani, a od 1947. je formalno u Zoni B Slobodne teritorije Trsta, a zapravo pod jugoslavenskom vlašću koja je formalno priznata 1954. Buje je bio dio SR Hrvatske, koja je 1991. postala samostalna država.

U Bujama se nalazi nekoliko kulturnih spomenika - ostaci slavenske nekropole iz ranog srednjeg vijeka, te crkva sagrađena u 16. vijeku na ostacima starog rimskog hrama.

Privreda

Najpoznatija tvornica je Digitron, koja proizvodi elektronsku opremu, po njoj je džepno računalo ili kalkulator dobio drugi naziv digitron.

Buje

Gospodarstvo [uredi]

Najpoznatija tvornica je Digitron, koja proizvodi elektronsku opremu, po njoj je džepno računalo ili kalkulator dobio drugi naziv digitron, te Bifix tvornica za proizvodnju zidnih boja. Značajna grana gospodarstva je poljoprivreda, posebice nasadi vinograda i maslina.

Poznate osobe

Ernesto Vidal- nogometaš (osvajač svjetskog zlata u nogometu s reprezentacijom Urugvaja 1950. g.)
Silvio Vardabasso - geolog.

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Servola
Crkva Majke Milosrđa

Obrazovanje

Dječji vrtić Buje
  • PO Kaštel Buje
  • PO Kaštel
Scuola Materna Italiana "Fregola" Buie
  • GP Momiano
Osnovna škola Mate Balota Buje
  • PŠ Kaštel
  • PŠ Momjan
  • PŠ Brtonigla
Scuola Elementare Italiana "Edmondo De Amicis" Buie
  • SP Momiano
  • SP Verteneglio
Srednja škola Vladimir Gortan Buje
Scuola Media Superiore Italiana "Leonardo Da Vinci" Buie
Gospodarska škola Buje

Buje

Stanovništvo

Mjesto Buje ima oko 3 tisuće stanovnika.

Uprava

Trenutno je gradonačelnik Buja Edi Andreašić. (godine 2009.)

Povijest 

Buje ima bogatu povijest, u rimsko doba ovdje se nalazilo malo naselje, a postoje tragovi života iz ranijih razdoblja u bližoj okolici. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva pod vlašću je barbara, a nedugo potom u okviru Akvilejskog patrijarhata. Ta uprava se ne zadržava dugo, te Buje preuzima Mletačka republika. Tijekom Mletačke vlasti podignuti su zvonik i crkva Sv. Servula. Nakon pada Mletačke republike Buje je kratko pod francuskom vlasti i u Austro-Ugarskoj monarhiji koja je sagradila željeznički kolodvor koji i danas postoji, ali je u njemu smješten vatrogasni dom. Nakon okončanja Prvog svjetskog rata Istra i Buje su pod talijanskom upravom. Tijekom II. svj. rata u Istri je aktivan pokret otpora, te ona nakon rata biva oslobođena od talijanske vlast ali Buje završava u slobodnoj zoni Trsta koja je bila djelomično pod kontrolom saveznika (UK i SAD-a), a djelomično pod kontrolom JNA. U to doba Buje je središte sjeverne Istre, ima osnovnu i srednju školu, policijsku postaju, sud i druge važne ustanove. Istovremeno, Umag i Novigrad, nekad mala ribarska mjesta, zahvaljujući turizmu, ubrzano rastu. Bez obzira na činjenicu da Umag ima više stanovnika, Buje je još sudsko središte Bujštine...

Buje

Buje (tal. Buie d'Istria) je grad u Hrvatskoj

Gradska naselja
 
Području grada Buja pripada 26 naselja (stanje 2006), to su: Baredine (Baredine), Bibali (Bibali), Brdo (Collalto), Brič (Briz), Buje (Buie), Buroli (Buroli), Bužin (Busin), Gamboci (Gambozzi), Kaldanija (Caldania), Kanegra (Canegra), Kaštel (Castel Venere), Krasica (Crasizza), Kršete (Carsette), Kućibreg (Cucibreg), Lozari (Lozari), Marušići (Marussici), Merišće (Merischie), Momjan (Momiano), Oskoruš (Oscorus), Plovanija (Plovania), Sveta Marija na Krasu (Madonna del Carso) /dio/, Škrile (Scrile), Škudelini (Scudelin), Triban (Tribano) i Veli Mlin (Molino Grande).

Zemljopis 
Buje se nalazi u sjeverozapadnoj Istri, 13 km od Umaga, tj. mora. Površina sa okolicom je 103 km2. Glavna ulica je Istarska ulica dužine 200 m. Dijelovi grada su Stanica kojom je nekada prolazila Parenzana (željeznica), Stari grad, Školski brijeg, Rudine...

Buje zajedno sa Umagom, Novigradom, Brtoniglom, Grožnjanom i Oprtaljem kao i brojnim drugim mjestima i naseljima čini Bujštinu.

Buje se nalazi na nekoliko brežuljaka od kojih treba spomenuti Bujsko brdo (222 m) koje je ujedno i najviša točka Buja, a ima i dva manja brežuljka (180m-190m), građen je kao uobičajeni istarski grad na brdu tako da se slijede prirodne linije.

Podijelen je u nekoliko dijelova, koji su povezani ili sporednim ili magistralnim cestama. 

Ti djelovi su:
  • Sv. Sebastijan - najzapadniji dio grada i jedan od najmlađih dijelova grada
  • Brolo - između Starog grada i Sv. Sebastijana, uglavnom nastanjen Talijanima
  • Stari grad - najstarij dio grada, nalazi se na Bujskom brdu
  • Novi grad i Rudine - novi grad je sudsko i političko sredšte grada dok su Rudine mali stambeni blok sagrađen tijekom Jugoslavije
  • Školski brijeg - središte školstva u Bujama, na njemu se nalaze hrvatska osnovna i srednja škola kao i novosagrađena talijanska osnovna i srednja škola
  • Monte Bašter - najistočniji dio grada blizu kojeg se nalazi gradsko groblje
  • Stanica - nastala kraj stare Austro-Ugarske željezničke stanice brzo je postala gospodarski centar Buja, a povoljan prometni položaj blizu granice za Italijom i Slovenijom omogućava danas još nekakav gospodarski život.


Buje

Buje
Grb Buja.svg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Istarska

Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 5.340 stan.

Gradonačelnik Edi Andreašić

Zaštitnik Sveti Servul

Poštanski broj 52460
Zemljovid
Buje na karti Hrvatska
Buje
Buje na zemljovidu Hrvatske